Split Downtown

Spoj tradicionalnog i modernog grada

Povijest

Split je najveći grad na istočnoj obali Jadrana i smješten je u srcu Dalmacije. U gradu živi 180 tisuća stanovnika, a na širem gradskom području 300 tisuća.
U gradu se može razgledati povijesni centar grada sa svjetski poznatom Dioklecijanovom palačom.

Povijesna jezgra je i pod zaštitom UNESCO-a kao dio svjetske baštine. U gradu se može posjetiti Muzej grada, Etnografski muzej, Arheološki muzej, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Galerija Meštrović, tržnica i ribarnica. Posebna atrakcija je zaštićena park-šuma na poluotoku Marjan, zelena zona i pluća grada. U blizini samog grada je i arheološki lokalitet Salona i obližnja utvrda Klis.

Gradnja palače

Svaki grad ima neku zanimljivu priču ili legendu koja se vezuje uz njegov osnutak, no početak Splita je nešto sasvim drugo. Početak i nastanak grada više podsjeća na velike trenutke arhitekture i urbanizma, kao što su primjerice osnutak Konstantinopola ili u novije vrijeme izgradnja glavnog grada Brazila. Početak grada Splita, izgradnja i realizacija monumentalne Dioklecijanove palače je u začetku bio vrhunac grada. Sve što se u kasnijim stoljećima događalo, tek je blijeda nadogradnja i pokušaj hvatanja u korak sa početnom velikom imperijalnom idejom.
Monumentalne dimenzije dvije glavne ulice u palači i gradu, Carda i Decumanusa  nam sugeriraju vizionarsku ideju rimskog imperatora rođenog u Saloni. To nisu tek dvije glavne ulice rimskog grada, to je križište budućih velikih ulica velike metropole koja je trebala po atributima preuzeti ulogu dotadašnje metropole ovog dijela Europe, glavnog grada Rimske provincije Dalmacije, Salone.
Kada se tako gleda na nultu godinu stvaranja gradnje palače, tada je i magični Peristil nulta točka tako zamišljenog grada. Nastanak Splita je realizacija vizije i ambicije jednog od najznačajnijih careva rimskog imperija Dioklecijana, koji je svojim brojnim velikim projektima ucrtao svoje ime u povijest civilizacije. Palača je proslavila njegovo ime, ali to je istovremeno i ideja koja nikada nije u potpunosti realizirana.
Koliko je taj plan bio logičan i utemeljen, najbolje se potvrdilo u nadolazećim stoljećima kada je utvrđena palača s lakoćom preuzela urbane atribute Salone nakon paljevine i rušenja na početku 7. stoljeća. Split je u potpunosti preuzeo ulogu vjerske i političke metropole u Dalmaciji i stoljećima egzistirao unutar zadanog rimskog okvira u neosvojivoj utvrdi.

Transformacija palače u grad

Dolaskom Dioklecijana, Delmata iz Salone na vlast 284. godine nove ere, nestabilni rimski imperij je pod čvrstom rukom vladara reformatora stvorio nove temelje za dominaciju na Mediteranu. Tetrarhija kao ključni element Dioklecijanove političke reforme je u arhitekturi realizirana u formi palače u Splitu. Izgradnja je započela 295. godine i završena 305. godine. Te godine car abdicira i seli se u palaču, no njegova politička reforma je u tom trenutku zapravo već bila na rubu neuspjeha. Borba za vlast tokom narednih desetak godina je do kraja obezvrijedila koncept tetrarhije kao mogućnost nenasilne tranzicije vlasti.

Zato je tvrdnja o vrhuncu novog grada na samom početku logična i sve što se događalo unutar monumentalnih zidina slijedećih desetak stoljeća je bilo tek preživljavanje na razvalinama antike, kao uostalom i u cijeloj srednjovjekovnoj Europi. Stanovnici monumentalne utvrde su bile izbjeglice iz Salone, bespravni graditelji koji su palaču prilagodili svojim potrebama, realnim dosezima i transformirali je u sigurno utočište u tim nesigurnim vremenima. Tek u gotičko-renesansnim vremenima velikani kao Juraj Dalmatinac i Marko Marulić stvaraju nove vrijednosti dostojne Dioklecijanove vizije. U kasnijim stoljećima, ali i prije se u više navrata dogodio sretan spoj grada i genijalnih pojedinaca koji je rezultirao nadograđivanjem grada i duhovnog identiteta, spomenimo primjerice Tomu Arhiđakona, Danijela Rodriga, Markantuna de Dominisa, don Franu Bulića.

Duh metropole

Monumentalna arhitektura koja i danas dominira nad svim strukturama u gradu u kombinaciji sa snažnim osobnostima i istaknutim pojedincima su iznjedrili specifičan duh i karakter grada koji, unatoč izoliranosti na rubu suvremene Europe, njeguje metropolitansku samouvjerenost na tragu Dioklecijanove vizije o metropoli Ilirika.

Premda je izvor povijesnih podataka o Dioklecijanu pisanje rimskih povjesničara oko 100 godina nakon njegove smrti u vrijeme potpune dominacije ranog kršćanstva u rimskom imperiju, pa je on zbog toga bio obilježen kao progonitelj kršćana, njegov reformatorski projekt i vizija su to nadživjeli i Split je i danas u velikoj mjeri obilježen njegovim duhom i vizijom.      

Tokom 19. i 20. stoljeća u nekoliko navrata grad Split je imao nove velike uzlete na tragu velikog početka grada, primjerice u vrijeme Antonija Bajamontija ili u godinama priprema za Mediteranske igre 1979. godine.

Vrijeme

Provjeri vremensku prognozu