Dubrovnik

Najčišće more na južnom Jadranu

Povijest

Bogata povijest Dubrovnika je impresivna kao i zidine Starog grada. Njegovo sadašnje ime je usvojeno 1189. godine, a povijesno, latinsko i dalmatinsko ime je Ragusa i Raugia na grčkom.

Dubrovnik je vjerojatno osnovan u prvoj polovici 7.st. poslije pada Epidauruma za vrijeme avarsko-slavenske invazije na Dalmaciju, međutim novi nalazi otkriveni ispod stare gradske luke ukazuju na postojanje gradskog središta i prije toga razdoblja. Između 7. i 9. st. grad je bio pod zaštitom Bizantskog Carstva. Za vrijeme Križarskih ratova (1205.) Dubrovnik je došao pod vlast Venecije i dominacija Venecije je trajala 150 godina. Mirovnim Ugovorom u Zadru iz 1358. postao je dijelom Ugarsko-Hrvatskog kraljevstva.

Dobivši potpunu samoupravu Dubrovnik je postao slobodan grad-država i svoj je vrhunac dostigao u 15. i 16. stoljeću. Dubrovnik je tada promijenio naziv iz Dubrovačka općina u Dubrovačka republika. Za vrijeme neovisnosti vlast Dubrovnika bila je u rukama aristokracije; upravna tijela bila su Gornji i Donji Savjet i Senat. Na čelu države bio je Vojvoda, biran na period od mjesec dana.

Tijekom nekoliko stoljeća Dubrovnik je izrastao u najmoćnije gospodarsko središte na istočnoj obali Jadrana, trgujući s Istokom i Zapadom, razvio je moćnu flotu trgovačkih i ratnih brodova te je održavao diplomatske odnose s brojnim gradovima i državama. Već u 13.st. Dubrovnik je imao svoj Statut, medicinska njega uvedena je 1301., prva ljekarna otvorena je 1317.; vodovod je izgrađen 1436. Polovicom 16. st. Dubrovnik je brojio 4000 pomoraca, sa preko 250 brodova koji su plovili pod zastavom Dubrovnika.

Svjetski pomorski značaj dubrovčana ogleda se i u činjenici da su upravo dubrovčani prvi iskazali interes za izgradnju Sueskog kanala. Zakon Dubrovačke Republike je branio pomorcima ukrcaj na strane brodove, a bogatstvo Dubrovačke Republike u vrijeme tvz. Zlatnog doba Dubrovnika (16. st.) baziralo se na transferu srebra i olova iz Srbije i Bosne u razvijene Europske zemlje.

Također proizvodnja i izvoz soli je bila jedna od najznačajnijih faktora za ekonomski razvoj tadašnjeg Dubrovnika. Izgradnja brodova u Dbk brodogradilištima je uživala značajan ugled u Europi a izgradnja broda na Dubrovački način je označavala izgradnju jednostavnog i čvrstog broda poznatog pod imenom «Argosy», koji se spominje i u Šekspirovim djelima.

Dubrovnik je u Renesansi bio značajno književno središte; u 15. i 16. st. bio je središte lokalne slikarske škole. Dubrovnik je do danas zadržao svoju važnu poziciju u hrvatskoj kulturi.

Godine 1979. dubrovačka stara gradska jezgra uvrštena je na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine. Dan Grada slavi se 3. veljače, na dan svetog Vlaha, zaštitnika Dubrovnika.

Američki portal TripAdvisor je 2013. na temelju recenzija milijuna putnika sastavio je popis deset spomenika koje treba posjetiti prije smrti. Među njima su i dubrovačke zidine. Iste godine putnički portal virtualtourist pokrenuo je glasovanje za osmo svjetsko čudo. Dubrovačka povijesna jezgra završila je na desetom mjestu. USA Today je iste godine prema izboru čitatelja proglasio Dubrovnik četvrtim najljepšim gradom Europe. Godine 2014. američki portal Business Insider postavio je Dubrovnik na prvo mjesto popisa 100 odredišta koja treba posjetiti barem jednom u životu.

Vrijeme

Provjeri vremensku prognozu